Claude Monet – Stog žita (snježni učinak)

Stog žita (snježni učinak) je ručno slikana reprodukcija Monetove zimske slike iz Givernyja: jedan jedini smeđi stog stoji lijevo od sredine na zasniježenom polju, iza njega teče modri pojas obraslog brda, uz desni se rub stišću krovovi sela, a nad svime tim na blijedom nebu stoji zamagljeno sunce. Izvornik mjeri 93 x 66 cm, ulje je na platnu i čuva ga Art Institute of Chicago pod inventarnim brojem 1933.1155. Muzej ga datira u raspon 1890–91 i navodi potpis dolje desno, »Claude Monet 91«. Slikamo ga u osam veličina ili po vašoj mjeri, uz fotografiju dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.

Stog žita (snježni učinak) – Claude Monet

Što je na platnu?

Jedan jedini stog, i sve se ostalo ravna prema njemu. Stoji lijevo od sredine, smeđ i crvenkast, s tamnijim slamnatim krovom i svjetlijim, gotovo narančastim vrhom. Njegova širina zauzima otprilike trećinu platna. Iza njega se cijelom širinom vuče pojas obraslog obronka, modar i ljubičast, posut bijelim zakrpama snijega među drvećem. Uz desni rub ispod tog pojasa promaljaju se niski krovovi i jedan crveni zid. Donja je polovica snijeg: ne bijel, nego blijedomodar, ružičast i siv, kratkim potezima, među kojima ponegdje proviri tamna trava. Nebo je ravnomjerno blijedo, a u njemu nešto lijevo od sredine stoji mutno sunce bez oštrog ruba.

Gdje je stog stajao?

Odmah iza Monetove kuće u Givernyju. Art Institute of Chicago u svojem zapisu kaže da su ti stogovi bili visoki petnaest do dvadeset stopa, dakle otprilike četiri do šest metara, i da su stajali na polju tik uz slikarevu seosku kuću. Motiv dakle nije bio izlet nego pogled kroz prozor. Muzej dodaje da je Monet 1890. i 1891. na toj seriji radio na dva načina istodobno: na polju, gdje je slikao na više stalaka odjednom i prelazio s jednoga na drugi kad bi se svjetlo pomaknulo, i u ateljeu, gdje je odnose boja poslije usklađivao.

Zašto godina nije jedna jedina?

Zato što je muzej ne navodi. U rubrici datacije stoji raspon 1890–91, dakle dvije godine, i muzej ga ne sužava. Zanimljivo je da na platnu ipak stoji jedna godina: muzej sam prepisuje natpis dolje desno, »Claude Monet 91«. Oboje je muzejsko i nije u proturječju, jer se serija proteže kroz dvije zime, a potpisana je pri dovršenju. Budući da ustanova koja djelo ima navodi raspon, ni mi ne pišemo jednu godinu. Ondje gdje se muzej i baza razilaze, slijedimo muzej.

Što zapis muzeja kaže o mjerama?

Djelo čuva Art Institute of Chicago pod inventarnim brojem 1933.1155. Mjere navodi redom visina puta širina, 66 x 93 cm; naša tablica širinu stavlja na prvo mjesto, pa kod nas čitamo 93 x 66 cm. S okvirom cjelina mjeri 114,7 x 87,4 x 11,5 cm. Tehnika je ulje na platnu, a djelo je izloženo u dvorani 243.

Izložba koja je promijenila Monetov položaj

U svibnju 1891. Monet je u jednoj jedinoj maloj sobi pariške Galerie Durand-Ruel objesio petnaest platna iz te serije jedno uz drugo. Muzej tu izložbu opisuje kao izniman uspjeh kod kritike i u prodaji te kao prekretnicu u slikarevoj karijeri i u povijesti francuske umjetnosti. Upravo je to platno bilo ondje: u katalogu je nosilo broj 9 i ime »Meule. (Effet de neige; temps couvert)«. Nakon te serije došle su topole, rouenska katedrala i poslije njegov vlastiti vrt — svaki put isti motiv, iznova i iznova, u različite sate.

Put u Chicago: od Durand-Ruela do Ryersona

Muzej objavljuje lanac vlasnika zajedno s cijenama i svaka je postaja njegova, ne naša. Djelo je bilo kod slikara do 9. svibnja 1891., kada ga je za 2.500 franaka kupila pariška kuća Durand-Ruel. Krajem 1892. prešlo je njujorškoj podružnici iste kuće, a 31. ožujka 1893. kupio ga je za 1.500 dolara Martin A. Ryerson iz Chicaga. S njegovom je zbirkom 1933. stiglo u muzej; odatle ime pod kojim je upisano. Muzej napominje da te podatke prenosi po skladišnim knjigama kuće Durand-Ruel, koje je obiteljski arhiv potvrdio.

Šest stogova u jednom muzeju — koji je naš?

Zamjena je ovdje stvarna mogućnost i nije daleka: isti muzej čuva šest platna iz te serije, prema vlastitom navodu najveću skupinu Monetovih stogova na svijetu. Naše je jedino kojemu daje ime s napomenom »snježni učinak, oblačan dan«, pod inventarnim brojem 1933.1155. Najvarljiviji susjed je Stog žita, inv. br. 1983.29, koji mjeri 92,3 x 65,8 cm — dakle manje od centimetra razlike u obje mjere. Najjednostavnije je razlikovanje ipak brojenje: naše ima jedan jedini stog, dok Stogovi žita (zalazak sunca, snježni učinak) i Stogovi žita (kraj dana, jesen), koje također prodajemo, pokazuju dva. Monetov najpoznatiji snježni prizor, jedna crna ptica na vratima ograde iznad plavih sjena, je Svraka.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Svaku narudžbu slikar naslika posebno, uljanim bojama na pamučno ili laneno platno. Slika na platnu kod nas nastaje bez tiska, bez prijenosa i bez strojnog međukoraka. Zimski je prizor zahtjevan upravo zbog snijega: on na platnu nije bijel nego blijedomodar, ružičast i siv, i ako ga slikar naslika bijelim, slika gubi svjetlo koje izvornik ima. Zato se počinje od hladnih sivila, a svjetliji dijelovi dolaze poslije. Sam je stog suprotan zadatak: gusta, topla masa građena od desetaka crvenih, smeđih i narančastih poteza koji se ne smiju sliti u jednu boju. Svaka uljana slika koja napusti našu radionicu pomalo je svoja. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

Napeto na podokvir u tvrdoj kutiji ili smotano u tuljcu, po vašem izboru, uz praćenje pošiljke. Prije toga dobivate fotografiju dovršenog djela.

Koja veličina za koji zid?

Na raspolaganju je osam veličina, od 50 x 35 do 150 x 110 cm. Izvornik je širok 93 cm i visok 66 cm, pa mu je po veličini najbliža mjera 90 x 65 cm, a po omjeru stranica 70 x 50 i 105 x 75 cm, koje su obje na 1,40, a izvornik na 1,41. Prizor je nizak i širok, pa dobro stoji nad kaučem, komodom ili krevetom. Kao umjetnička slika u blagovaonici ili kao slika za dnevni boravak, 105 x 75 cm djeluje smireno, jer je raspon boja ove slike hladan i tih; smeđi je stog jedina topla stvar na platnu i pri većoj mjeri doista zasja. Srodne motive iz istog mjesta i istih godina naći ćete u galeriji Claude Monet: Polje makova (Giverny) i po godišnjem dobu Mraz.

Koliko visoko objesiti sliku: sredina neka bude oko 145 cm iznad poda, a iznad namještaja neka donji rub bude 20 do 30 cm iznad njega. Više o postavljanju pišemo na našem blogu.

Izrada po mjeri, podokvir i okvir

Nijedna od osam veličina ne ponavlja omjer izvornika točno. Želite li baš taj omjer, izrada po mjeri jedini je put: pošaljite širinu i visinu u centimetrima. Platno može biti napeto na drveni podokvir i spremno za vješanje, a možemo ga poslati i smotano u tuljcu ako ga sami dajete uokviriti. Okvir nije uključen u cijenu. Uz ovaj prizor dobro stoji svijetao ili sivkast drveni okvir koji nastavlja zimsko svjetlo; taman ga okvir zatvara i stog postaje jedini svijetli predmet. Muzej svoj izvornik čuva u okviru s kojim cjelina mjeri 114,7 x 87,4 cm.

Dostava i jamstvo

Izrada traje u pravilu dva do tri tjedna, a kod najvećih mjera nekoliko dana dulje, jer ulje između slojeva mora prosušiti. Napeta platna šaljemo u tvrdoj kutiji sa zaštićenim uglovima, a smotana u tuljcu. Ako djelo stigne oštećeno ili se osjetno razlikuje od potvrđene fotografije, zamjenjujemo ga ili vraćamo novac. Ručno slikana kopija nije tvornički proizvod i mala su odstupanja u potezu očekivana; oštećenje ili pogrešan motiv nisu, i njih rješavamo mi. Dostavljamo u Hrvatsku i u zemlje Europske unije.

Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je poklon bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.

Česta pitanja

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?

Nije. U javnoj je zbirci od 1933. i nije na tržištu. Posljednja cijena koju muzej navodi jest 1.500 dolara iz 1893., što o današnjoj vrijednosti ne govori ništa.

Koliko je slika stogova Monet naslikao?

Tridesetak. Između 1890. i 1891. slikao je stogove na polju kraj svoje kuće u Givernyju iznova i iznova, a petnaest ih je 1891. bilo zajedno izloženo u galeriji Durand-Ruel u Parizu.

Zašto je Monet slikao stogove?

Stogovi su stajali na polju odmah uz njegovu kuću u Givernyju. Htio je pokazati kako se isti jednostavni motiv mijenja sa svjetlom, godišnjim dobom i vremenom, pa je slikao na više platna odjednom.

Gdje su stajali stogovi?

Na polju odmah uz Monetovu kuću u Givernyju, visoki četiri do šest metara. Slikao ih je od ljeta 1890. do zime 1891., na više štafelaja odjednom, a u svibnju 1891. petnaest ih je objesio zajedno u galeriji Durand-Ruel u Parizu.

• Motiv. Jedan jedini smeđi stog lijevo od sredine na modrikastom snijegu, iza njega pojas obraslog brda i krovovi Givernyja, na blijedom nebu mutno sunce.
• Izvornik. Ulje na platnu, 93 x 66 cm, 1890–91 prema muzejskoj dataciji, potpisano dolje desno »Claude Monet 91«; Art Institute of Chicago, inv. br. 1933.1155, zbirka Ryerson, dvorana 243.
• Naše. Osam veličina od 50 x 35 do 150 x 110 cm ili izrada po vašoj mjeri, koja jedina zadržava omjer izvornika.
• Vrijedno znati. Upravo je to platno visjelo na izložbi u svibnju 1891., gdje je Monet prvi put objesio petnaest stogova jedan uz drugi; u katalogu je nosilo broj 9.