Opis
Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg) naša je ručno slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga, veći desno od sredine i manji iza njega slijeva, a njihovi stožasti vrhovi sežu preko obzora u nebo koje gori od zlatne gore do lososovo ružičaste nad brdima. Izvornik je ulje na platnu, mjeri 100,4 x 65,3 cm i nosi inventarni broj 1922.431. Muzej ga datira rasponom 1890–91, a potpis dolje desno čita se »Claude Monet 91«. Slikamo ga u osam veličina ili po vašoj mjeri, uz fotografiju dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.
| Naslov: | Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg) |
| Drugi naslovi: | Stacks of Wheat (Sunset, Snow Effect) (ime u zapisu muzeja); u katalogu izložbe kod Durand-Ruela u svibnju 1891. pod brojem 13 kao »Meules. (Coucher du soleil; effet de neige.)«; na izložbi Art Institutea 1910. pod brojem 36 kao »Haystacks in winter« |
| Slikar: | Claude Monet (1840–1926) |
| Godina nastanka: | 1890–91 prema zapisu muzeja, s početkom 1890. i krajem 1891.; na platnu je potpis »Claude Monet 91«, dakle kasniji kraj raspona |
| Izvorna veličina: | 100,4 cm x 65,3 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Impresionizam |
| Nalazi se: | Art Institute of Chicago (inv. br. 1922.431) |
| Naša reprodukcija: | Ručno slikano ulje na platnu, osam veličina ili po mjeri |
Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg) – Claude Monet
Što je na platnu?
Na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga. Veći je desno od sredine, stožast, tamnosmeđe i maslinaste strane niz koju se spuštaju plavi i ljubičasti nanosi; manji stoji iza njega slijeva i veći ga dijelom zaklanja. Njihovi vrhovi sežu preko dalekoga grebena i ocrtavaju se na nebu, što muzej izrijekom navodi za ovo platno i za jesenske inačice iz serije, dok su stogovi na većini zimskih omotani pojasevima brda i polja.
Snijeg nije bijel. Sastavljen je od ružičastih, sivkasto ljubičastih i plavih poteza koji se u donjem lijevom kutu skupljaju u dugu plavu sjenu, dok su nad brdima i uz desni rub tople ružičaste mrlje. Nebo je najsvjetlije gore desno, gdje je zlatno, i prelazi preko narančaste i lososove u sivoljubičast oblak uz gornji lijevi rub.
Sunca na platnu nema: naslikano je svjetlo koje je ostavilo, a ne samo sunce. Koji je sat u seriji najkrajniji, nismo brojili. Sat koji navodimo onaj je iz naslova muzeja.
Što piše na platnu?
Dolje desno, preko ružičastog i plavog snijega, stoji potpis u tamnosmeđim potezima. Čita se bez muke, Claude Monet, a za imenom stoji godina 91.
Isto piše i muzej, koji u polju za natpise navodi »Inscribed lower right: Claude Monet 91«. To je zapis muzeja i ujedno ono što se na platnu vidi, a godina 91 kasniji je kraj raspona koji muzej navodi.
Zašto muzej navodi raspon 1890–91?
Zato što djelo nije nastalo u jednoj godini i muzej to kaže izravno. U svojem zapisu platno datira rasponom 1890–91, s početkom 1890. i krajem 1891., i objašnjava kako je serija nastajala: kroz 1890. i 1891. slikar je na njoj radio u polju, gdje je slikao istodobno na više stalaka, i u ateljeu, gdje je dorađivao odnose boja.
Kod mjera se zbirka s muzejem slaže, jednako kao i kod broja 1278 u katalogu Wildenstein.
Što o veličini kaže zapis muzeja?
Djelo čuva Art Institute of Chicago pod inventarnim brojem 1922.431 i prema vlastitom zapisu izlaže ga u dvorani 243. Mjere objavljuje redom visina puta širina, 65,3 x 100,4 cm, a uz njih i u inčima, 25 11/16 puta 39 1/2. S okvirom navodi 119,7 x 84,2 x 8,9 cm.
Brojke su ostale, redoslijed je ispravljen.
I tu je rijetkost koju vrijedi reći naglas. Mjera 100 x 65 cm s našega popisa od izvornika je udaljena četiri milimetra po širini i tri po visini, a muzej istom platnu u svojem zapisu pripisuje zaokružene mjere 100 i 65 centimetara. Naša ljestvica dakle ima mjeru koja je točno zaokružena mjera izvornika.
Tri stoga u istoj dvorani
Art Institute prema vlastitom zapisu čuva najveću skupinu Monetovih stogova žita na svijetu, a tri su od njih i u našoj galeriji Claude Monet. Uz naš, to su Stog žita (snježni učinak) pod inventarnim brojem 1933.1155 i Stogovi žita (kraj dana, jesen) pod brojem 1933.444.
Sva su tri sličnija nego što bi se očekivalo. Muzej ih sva tri datira istim rasponom 1890–91 i kod sva tri navodi potpis s godinom 91, kod našega i kod oblačnoga u zapisu muzeja dolje desno, kod jesenskoga dolje lijevo. Sva su tri prema zapisu muzeja izložena u dvorani 243. Razlikuju se po mjeri: naš mjeri 100,4 x 65,3 cm, jesenski 101 x 65,8 cm, a oblačni 93 x 66 cm.
Od slikara do Chicaga, s cijenama
Muzej objavljuje cijeli lanac vlasnika i pripisuje ga zalihnim knjigama kuće Durand-Ruel, koje su 2013. potvrdili Paul-Louis i Flavie Durand-Ruel. U našoj je ponudi to rijetkost: lanac u sebi ima dvije cijene.
Dana 20. srpnja 1891. kuća Durand-Ruel u Parizu kupila je platno od slikara za 3.200 franaka, 30. listopada iste godine prešlo je njezinoj njujorškoj podružnici, a 29. veljače 1892. za 1.300 dolara kupio ga je Potter Palmer iz Chicaga. Nasljeđivanjem je ostalo u obitelji i 1922. darovano je Art Instituteu, odakle u zapisu muzeja potječe ime zbirke, Potter Palmer Collection.
Isti se Potter Palmer u našoj ponudi pojavljuje treći put: imao je i Makovo polje (Giverny) iz Chicaga te platno Vrbe, koje je danas u Washingtonu. Sva tri podatka potječu iz zapisa muzeja koji ta djela čuvaju.
Svibanj 1891., jedna jedina soba kod Durand-Ruela
Ovo je platno u svibnju 1891. bilo na izložbi novijih djela Claudea Moneta u pariškim galerijama Durand-Ruel, pod kataloškim brojem 13. Muzej o toj izložbi piše da je slikar petnaest platna iz te serije objesio jedno uz drugo u jednoj maloj sobi i da je odjek bio bez presedana, i kod kritike i u prodaji.
Nakon stogova došlo je drugo. Muzej u istom zapisu nabraja što je slijedilo: topole, pročelje katedrale u Rouenu i kasnije slikarev vlastiti vrt. Prva dva prodajemo i mi, Topole i Katedralu u Rouenu, portal i toranj Saint-Romain, pa se redoslijed serija u našoj ponudi može prohodati.
Kako nastaje naša ručno slikana inačica?
Svaku narudžbu slika slikar zasebno, uljem na pamučno ili laneno platno. Takve su sve naše slike na platnu, bez tiska i bez strojnog koraka. Ova je umjetnička slika zahtjevna u snijegu, koji nije bijel: sastavljen je od ružičastih, ljubičastih i plavih poteza koji moraju ostati svaki za sebe, inače polje posivi i stog izgubi tlo pod sobom.
Druga je kušnja prijelaz na nebu. Od zlatne gore desno do sivoljubičastog oblaka gore lijevo teče prijelaz bez ruba; pomiješaju li se boje prerano, zalazak se ukoči u plohu. Takva impresionistička slika ne podnosi visok sjaj, pa uljana slika kod nas ostaje mat.
Koja veličina za koji zid?
Na raspolaganju je osam veličina, od 70 x 45 do 200 x 130 cm, a ovaj put su odgovori isti. Po veličini je izvorniku najbliža 100 x 65 cm, četiri milimetra uža i tri milimetra niža od platna u Chicagu. Po omjeru stranica najbliža je ista mjera, s 0,6500 prema izvornikovih 0,6504; omjer na tri decimale pogađaju dvije mjere, 100 x 65 i 200 x 130 cm.
Izbor je zato ovdje jednostavan, što kod ovih motiva nije pravilo. Za sobu srednje veličine prava je 100 x 65 cm, za velik zid 150 x 100 cm, koja zadržava isti oblik, a u uskom prostoru dovoljna je 92 x 60 cm. Kao slika za dnevni boravak motiv djeluje navečer, jer su u njemu topli tonovi koje umjetno svjetlo ne ubija.
Koliko visoko objesiti sliku: sredina otprilike 145 cm iznad poda, tako da je obzor blizu visine očiju.
Mjere po narudžbi, podokvir i okvir
Želite li mjeru koje nema na popisu, mjere po narudžbi jedini su put; javite nam širinu i visinu u centimetrima. Platno može stići napeto na drveni podokvir ili smotano u tuljcu. Okvir nije uključen u cijenu; ovom motivu pristaje topla drvena letvica, dok hladan srebrn okvir zalasku oduzima toplinu.
Dostava i jamstvo
Izrada traje dva do tri tjedna, kod najvećih mjera nekoliko dana više, jer se ulje mora osušiti među slojevima. Napeta platna putuju u krutoj kutiji, a smotana u tuljcu. Ako djelo stigne oštećeno ili se vidljivo razlikuje od potvrđene fotografije, mijenjamo ga ili vraćamo cijenu. Ručno slikana kopija nije tvornički proizvod i male su razlike u potezu očekivane; oštećenje nije.
Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je vrijednosni bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.
Česta pitanja
Gdje je izvornik?
U Chicagu, u Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1922.431, prema zapisu muzeja u dvorani 243.
Gdje su stajali stogovi?
Na polju odmah uz Monetovu kuću u Givernyju, visoki četiri do šest metara. Slikao ih je od ljeta 1890. do zime 1891., na više štafelaja odjednom, a u svibnju 1891. petnaest ih je objesio zajedno u galeriji Durand-Ruel u Parizu.
Zašto je Monet slikao stogove?
Stogovi su stajali na polju odmah uz njegovu kuću u Givernyju. Htio je pokazati kako se isti jednostavni motiv mijenja sa svjetlom, godišnjim dobom i vremenom, pa je slikao na više platna odjednom.
Koliko je slika stogova Monet naslikao?
Tridesetak. Između 1890. i 1891. slikao je stogove na polju kraj svoje kuće u Givernyju iznova i iznova, a petnaest ih je 1891. bilo zajedno izloženo u galeriji Durand-Ruel u Parizu.
- Motiv. Dva stoga žita na snijegom pokrivenom polju, vrhovi preko obzora, nebo od zlatne do lososovo ružičaste.
- Izvornik. Ulje na platnu, 100,4 x 65,3 cm, 1890–91; Art Institute of Chicago, inv. br. 1922.431.
- Naša izvedba. Osam veličina; 100 x 65 cm najbliža je po veličini i po omjeru istodobno.
- Vrijedno znati. Muzej djelo datira rasponom 1890–91, a potpis na platnu nosi kasniji kraj, 91.









































