Claude Monet – Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg)

Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg) naša je ručno slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga, veći desno od sredine i manji iza njega slijeva, a njihovi stožasti vrhovi sežu preko obzora u nebo koje gori od zlatne gore do lososovo ružičaste nad brdima. Izvornik je ulje na platnu, mjeri 100,4 x 65,3 cm i nosi inventarni broj 1922.431. Muzej ga datira rasponom 1890–91, a potpis dolje desno čita se »Claude Monet 91«. Slikamo ga u osam veličina ili po vašoj mjeri, uz fotografiju dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.

Stogovi žita (zalazak sunca, snijeg) – Claude Monet

Što je na platnu?

Na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga. Veći je desno od sredine, stožast, tamnosmeđe i maslinaste strane niz koju se spuštaju plavi i ljubičasti nanosi; manji stoji iza njega slijeva i veći ga dijelom zaklanja. Njihovi vrhovi sežu preko dalekoga grebena i ocrtavaju se na nebu, što muzej izrijekom navodi za ovo platno i za jesenske inačice iz serije, dok su stogovi na većini zimskih omotani pojasevima brda i polja.

Snijeg nije bijel. Sastavljen je od ružičastih, sivkasto ljubičastih i plavih poteza koji se u donjem lijevom kutu skupljaju u dugu plavu sjenu, dok su nad brdima i uz desni rub tople ružičaste mrlje. Nebo je najsvjetlije gore desno, gdje je zlatno, i prelazi preko narančaste i lososove u sivoljubičast oblak uz gornji lijevi rub.

Ovdje je prvi ispravak. Naš je stariji opis govorio o suncu tik pred zalaskom i o najkrajnjem satu u seriji. Sunca na platnu nema: naslikano je svjetlo koje je ostavilo, a ne samo sunce. Koji je sat u seriji najkrajniji, nismo brojili. Sat koji navodimo onaj je iz naslova muzeja.

Što piše na platnu?

Dolje desno, preko ružičastog i plavog snijega, stoji potpis u tamnosmeđim potezima. Čita se bez muke, Claude Monet, a za imenom stoji godina 91.

Isto piše i muzej, koji u polju za natpise navodi »Inscribed lower right: Claude Monet 91«. Pogledali smo ga na našoj snimci izvornika, koja mjeri 3000 puta 1929 točaka, i vidjeli isto. To je zapis muzeja i ujedno ono što se na platnu vidi, a godina 91 kasniji je kraj raspona koji muzej navodi.

Zašto muzej navodi raspon 1890–91?

Zato što djelo nije nastalo u jednoj godini i muzej to kaže izravno. U svojem zapisu platno datira rasponom 1890–91, s početkom 1890. i krajem 1891., i objašnjava kako je serija nastajala: kroz 1890. i 1891. slikar je na njoj radio u polju, gdje je slikao istodobno na više stalaka, i u ateljeu, gdje je dorađivao odnose boja.

Ovdje je drugi ispravak. Naš je stariji opis navodio ravnu godinu 1890. Muzej je ne navodi; navodi raspon, pa ni mi ravnu godinu ne zapisujemo nigdje na ovoj stranici, ni u podacima za tražilice. Istu ravnu godinu 1890. objavljuje Zbirka Wikidata pod natuknicom Q20268630, a gdje se zapis muzeja i zbirka podataka ne slažu, vrijedi muzej, jer djelo čuva. Kod mjera se zbirka s muzejem slaže, jednako kao i kod broja 1278 u katalogu Wildenstein.

Što o veličini kaže zapis muzeja?

Djelo čuva Art Institute of Chicago pod inventarnim brojem 1922.431 i prema vlastitom zapisu izlaže ga u dvorani 243. Mjere objavljuje redom visina puta širina, 65,3 x 100,4 cm, a uz njih i u inčima, 25 11/16 puta 39 1/2. S okvirom navodi 119,7 x 84,2 x 8,9 cm.

Ovdje je treći ispravak. Naš je stariji opis imao točne brojke, ali u muzejskom redoslijedu, s visinom na prvom mjestu, ispod tablice koja svugdje stavlja širinu naprijed. Brojke su ostale, redoslijed je ispravljen.

I tu je rijetkost koju vrijedi reći naglas. Mjera 100 x 65 cm s našega popisa od izvornika je udaljena četiri milimetra po širini i tri po visini, a muzej istom platnu u svojem zapisu pripisuje zaokružene mjere 100 i 65 centimetara. Naša ljestvica dakle ima mjeru koja je točno zaokružena mjera izvornika.

Tri stoga u istoj dvorani

Art Institute prema vlastitom zapisu čuva najveću skupinu Monetovih stogova žita na svijetu, a tri su od njih i u našoj galeriji Claude Monet. Uz naš, to su Stog žita (snježni učinak) pod inventarnim brojem 1933.1155 i Stogovi žita (kraj dana, jesen) pod brojem 1933.444.

Sva su tri sličnija nego što bi se očekivalo. Muzej ih sva tri datira istim rasponom 1890–91 i kod sva tri navodi potpis s godinom 91, kod našega i kod oblačnoga u zapisu muzeja dolje desno, kod jesenskoga dolje lijevo. Sva su tri prema zapisu muzeja izložena u dvorani 243. Razlikuju se po mjeri: naš mjeri 100,4 x 65,3 cm, jesenski 101 x 65,8 cm, a oblačni 93 x 66 cm.

Od slikara do Chicaga, s cijenama

Muzej objavljuje cijeli lanac vlasnika i pripisuje ga zalihnim knjigama kuće Durand-Ruel, koje su 2013. potvrdili Paul-Louis i Flavie Durand-Ruel. Na ovoj je stranici to rijetkost: lanac u sebi ima dvije cijene.

Dana 20. srpnja 1891. kuća Durand-Ruel u Parizu kupila je platno od slikara za 3.200 franaka, 30. listopada iste godine prešlo je njezinoj njujorškoj podružnici, a 29. veljače 1892. za 1.300 dolara kupio ga je Potter Palmer iz Chicaga. Nasljeđivanjem je ostalo u obitelji i 1922. darovano je Art Instituteu, odakle u zapisu muzeja potječe ime zbirke, Potter Palmer Collection.

Isti se Potter Palmer na ovoj polici pojavljuje treći put: imao je i Makovo polje (Giverny) iz Chicaga te platno Vrbe, koje je danas u Washingtonu. Sva tri podatka potječu iz zapisa muzeja koji ta djela čuvaju.

Svibanj 1891., jedna jedina soba kod Durand-Ruela

Ovo je platno u svibnju 1891. bilo na izložbi novijih djela Claudea Moneta u pariškim galerijama Durand-Ruel, pod kataloškim brojem 13. Muzej o toj izložbi piše da je slikar petnaest platna iz te serije objesio jedno uz drugo u jednoj maloj sobi i da je odjek bio bez presedana, i kod kritike i u prodaji.

Nakon stogova došlo je drugo. Muzej u istom zapisu nabraja što je slijedilo: topole, pročelje katedrale u Rouenu i kasnije slikarev vlastiti vrt. Prva dva prodajemo i mi, Topole i Katedralu u Rouenu, portal i toranj Saint-Romain, pa se redoslijed serija na našoj polici može prohodati.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Svaku narudžbu slika slikar zasebno, uljem na pamučno ili laneno platno. Takve su sve naše slike na platnu, bez tiska i bez strojnog koraka. Ova je umjetnička slika zahtjevna u snijegu, koji nije bijel: sastavljen je od ružičastih, ljubičastih i plavih poteza koji moraju ostati svaki za sebe, inače polje posivi i stog izgubi tlo pod sobom.

Druga je kušnja prijelaz na nebu. Od zlatne gore desno do sivoljubičastog oblaka gore lijevo teče prijelaz bez ruba; pomiješaju li se boje prerano, zalazak se ukoči u plohu. Takva impresionistička slika ne podnosi visok sjaj, pa uljana slika kod nas ostaje mat.

Koja veličina za koji zid?

Na raspolaganju je osam veličina, od 70 x 45 do 200 x 130 cm, a ovaj put su odgovori isti. Po veličini je izvorniku najbliža 100 x 65 cm, četiri milimetra uža i tri milimetra niža od platna u Chicagu. Po omjeru stranica najbliža je ista mjera, s 0,6500 prema izvornikovih 0,6504; omjer na tri decimale pogađaju dvije mjere, 100 x 65 i 200 x 130 cm.

Izbor je zato ovdje jednostavan, što kod ovih motiva nije pravilo. Za sobu srednje veličine prava je 100 x 65 cm, za velik zid 150 x 100 cm, koja zadržava isti oblik, a u uskom prostoru dovoljna je 92 x 60 cm. Kao slika za dnevni boravak motiv djeluje navečer, jer su u njemu topli tonovi koje umjetno svjetlo ne ubija.

Mjere po narudžbi, podokvir i okvir

Želite li mjeru koje nema na popisu, mjere po narudžbi jedini su put; javite nam širinu i visinu u centimetrima. Platno može stići napeto na drveni podokvir ili smotano u tuljcu. Okvir nije uključen u cijenu; ovom motivu pristaje topla drvena letvica, dok hladan srebrn okvir zalasku oduzima toplinu.

Dostava i jamstvo

Izrada traje dva do tri tjedna, kod najvećih mjera nekoliko dana više, jer se ulje mora osušiti među slojevima. Napeta platna putuju u krutoj kutiji, smotana u tuljcu. Ako djelo stigne oštećeno ili se vidljivo razlikuje od potvrđene fotografije, mijenjamo ga ili vraćamo cijenu. Ručno slikana kopija nije tvornički proizvod i male su razlike u potezu očekivane; oštećenje nije.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U Chicagu, u Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1922.431, prema zapisu muzeja u dvorani 243.

Zašto je godina zapisana kao raspon?

Zato što je tako navodi muzej. Djelo je nastajalo kroz 1890. i 1891., u polju i u ateljeu, pa ravnu godinu ne zapisujemo.

Koliko je stogova na platnu?

Dva. Veći stoji desno od sredine, manji iza njega slijeva i veći ga dijelom zaklanja.

Jesu li to stogovi sijena?

Nisu. Muzej ih naziva stogovima žita, premda je isti muzej djelo 1910. izložio pod naslovom »Haystacks in winter«.

Je li ovo tisak?

Nije. Reprodukcija slike kod nas uvijek nastaje ručno, uljem na platnu; tiskana djela ne prodajemo.

Koju veličinu odabrati?

100 x 65 cm, jer je ujedno najbliža po veličini i po omjeru; za velik zid 150 x 100 cm s istim omjerom.

Mogu li dobiti veličinu koje nema na popisu?

Možete. Djelo po vašoj mjeri kod nas je uobičajeno i daje vam omjer izvornika pri bilo kojoj širini.

Kako mi djelo stiže?

Napeto na podokviru u krutoj kutiji ili smotano u tuljcu, uz praćenje pošiljke.

Koliko visoko objesiti?

Sredina otprilike 145 cm iznad poda, tako da je obzor blizu visine očiju.

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?

Nije na prodaju jer je dio muzejske zbirke. Muzej objavljuje dvije povijesne cijene, 3.200 franaka 1891. i 1.300 dolara 1892.; današnju vrijednost ne navodimo.

Je li prikladno za dar?

Jest, a niste li sigurni u mjeru, postoji vrijednosni bon pri kojem obdareni bira sam.

• Motiv. Dva stoga žita na snijegom pokrivenom polju, vrhovi preko obzora, nebo od zlatne do lososovo ružičaste.
• Izvornik. Ulje na platnu, 100,4 x 65,3 cm, 1890–91; Art Institute of Chicago, inv. br. 1922.431.
• Naša izvedba. Osam veličina; 100 x 65 cm najbliža je po veličini i po omjeru istodobno.
• Vrijedno znati. Muzej djelo datira rasponom 1890–91, a potpis na platnu nosi kasniji kraj, 91.