Georges Seurat – Pogled na Seinu

Pogled na Seinu Seuratova je mala uljana skica na drvenoj pločici, naslikana 1882. – 83. uz rijeku na rubu Pariza. Izvornik mjeri 24,8 x 15,9 centimetara, a u New Yorku ga čuva Metropolitan Museum of Art pod inventarnim brojem 59.16.5, gdje je i izložen. Kod nas nastaje kao ručno slikana slika, ulje na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.

Pogled na Seinu – Georges Seurat

Što je na slici?

Rijeka, dva ribiča i iza njih promet. Muzej je pritom izričit: u prvom su planu dvojica koja bacaju udice, a oko njih su teretne barže i tvornički dimnjaci. Ovo nije izletnička rijeka, nego radna – Seina na rubu Pariza, onakva kakva je bila.

Umjetnička slika te vrste ne pripovijeda priču. Prizor je postavljen onako kako se pružio: ribiči sprijeda, teret straga, dim nad svime. Upravo zbog tog mirnog, nepatetičnog pogleda ova pločica djeluje iznenađujuće suvremeno.

Croqueton: jedna od otprilike sedamdeset pločica

Muzej navodi broj: na početku svog puta Seurat je napravio otprilike sedamdeset uljnih studija na malim drvenim pločicama, koje je sam zvao croquetons – male skice. Čvrste je daščice bilo lako nositi i držati u ruci, pa su bile kao stvorene za slikanje na otvorenom.

Ova je među najranijima koje je Seurat napravio uz Seinu. Na ovoj je polici još jedna takva pločica: Klesar kamena iz washingtonske zbirke Phillips, jednako mala i jednako naslikana pred motivom. Tko želi vidjeti što je iz tih vježbi nastalo, neka pogleda pointilizam na kasnijim platnima; pointilistička tehnika tada je bila još godinama daleko.

Radna rijeka na rubu Pariza

Muzej ovaj prizor povezuje s djelom koje je iz njega izraslo: prva velika Seuratova slika, Kupači u Asnièresu iz 1884., koju čuva londonska National Gallery, smještena je uz sličan odsječak iste rijeke. Ista voda, nekoliko kilometara i dvije godine razmaka.

U našoj galeriji ista rijeka nosi još dva djela: Seina u Courbevoieju, koju prodajemo bez godine i bez mjere jer je u privatnoj zbirci, i Sivo vrijeme na otoku Grande Jatte, koje također čuva Metropolitan Museum. Neoimpresionizam se rodio uz ovu vodu, a ne u atelijeru. Sva su to umjetnička djela s jednog te istog toka.

Isti muzej čuva dvadeset pet Seuratovih djela, a među njima je više takvih drvenih pločica. Jedna je od njih i kod nas na polici: Vrtlar, također naslikan na drvu i također iz tih godina. Tko ih postavi jednu uz drugu, vidi kako se brzo taj način rada ustalio i kako je malo slikaru trebalo da prizor prenese na pločicu.

Drvo, a ne platno – i što to znači za našu izvedbu

Izvornik je naslikan na drvenoj pločici, ne na platnu. Za slikara je to značilo glatku, tvrdu podlogu koja boju odmah prima i ne popušta pod kistom; potez na drvu završava ondje gdje ga slikar ostavi.

Naša je izvedba uljana slika na platnu i to ne zamagljujemo. Ono što prenosimo jesu potez i boja; podlogu ne oponašamo, jer se platno i drvo ne ponašaju jednako i nećemo obećavati da se ponašaju. Kod malih je mjera razlika najmanja, a kod velikih se platno osjeti – i baš zato o njoj pišemo ovdje, a ne sitnim slovima.

Zašto uz godinu stoji raspon?

Zato što muzej sam ne navodi jednu godinu. U svom zapisu piše 1882. – 83., dakle raspon, i tako to navodimo i mi. Nigdje na ovoj stranici nećete naći jednu jedinu godinu nastanka zapisanu kao činjenicu, jer je ustanova koja djelo čuva nije tako zapisala.

Muzej navodi i da je djelo k njemu došlo kao ostavština Mabel Choate u spomen na njezina oca Josepha Hodgesa Choatea. Godinu te ostavštine ne bilježimo, jer se dva vlastita muzejska zapisa o njoj razlikuju za godinu dana; ondje gdje ustanova sama nije jedinstvena, radije ne navodimo ništa nego da biramo jedan od dva broja.

Kako nastaje naša ručno slikana izvedba?

Rukom i kistom, nikada pisačem. Naš slikar radi uljanim bojama na platnu, a kod ovog je motiva najteže zadržati brzinu: skica mora ostati skica i ne smije postati dorađen prizor. Ako se potezi zaglade, nestaje upravo ono zbog čega je djelo zanimljivo. Zato je svaka ručno slikana kopija svoja i nijedne dvije nisu posve jednake.

Za ovaj motiv trenutačno nemamo vlastitih fotografija gotovog djela iz atelijera. Kada ga idući put naslikamo, fotografirat ćemo ga i snimke će se pojaviti na ovoj stranici. Do tada vrijedi ono što vrijedi za sve naše slike na platnu: prije otpreme dobivate fotografiju upravo onog platna koje je naslikano za vas, a mi ga otpremamo tek kada ga potvrdite.

Koja veličina za koji zid?

Izvornik mjeri 24,8 x 15,9 centimetara, dakle najprije širina pa visina, kako mjere navodimo posvuda kod nas. To je uistinu mala pločica – takva koja stane u ruku.

Naša najmanja stepenica, 25 x 16 cm, upravo je izvornik zaokružen na cijele centimetre; muzej mjeru navodi sam, neovisno o našoj ljestvici, pa to smijemo napisati. Želite li djelo u veličini u kojoj je nastalo, to je upravo ta stepenica. Za policu ili stol 25 x 16 cm; za dnevni boravak 50 x 30 i 60 x 40 cm; 70 x 45 i 80 x 50 cm stoje sami; 90 x 60, 120 x 75 i 150 x 100 cm od džepne skice čine veliku sliku, što širok potez bez teškoća podnosi.

Mjera po vašoj želji, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, djelo slikamo po vašim mjerama i zadržavamo omjer izvornika, tako da prizor nikada nije razvučen; to je naša slika po mjeri. Svaki primjerak stiže napet na drveni podokvir i spreman za vješanje.

Okvir birate u našoj 3D aplikaciji. Kod najmanjih je mjera okvir važniji nego kod velikih: na 25 x 16 cm širok okvir prizor proguta, a uzak ga skupi. Kako će djelo izgledati na vašem zidu, pokazuje naša zasebna usluga smještaja u prostor.

Dostava i jamstvo

Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem atelijeru u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana ovisno o veličini. Šaljemo ga napetog i zaštićenog, uokvirenog ako ste okvir odabrali, unutar Europske unije bez carine. Prije otpreme potvrđujete fotografiju, a za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratu. Cijela ponuda ovog slikara nalazi se u galeriji Georges Seurat, a o njegovu radu piše naš članak o Georgesu Seuratu. Ondje su i druge reprodukcije poznatih slikara koje radimo na isti način.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U New Yorku, u Metropolitan Museum of Art, pod inventarnim brojem 59.16.5. Muzej navodi da je izložen u dvorani 825.

Iz koje je godine?

Muzej navodi 1882. – 83., dakle raspon, a ne jednu godinu, pa tako to bilježimo i mi.

Koliko je izvornik velik?

Muzej navodi 15,9 x 24,8 centimetara po visini i širini, što je ako se piše širina pa visina 24,8 x 15,9 cm.

Što je croqueton?

Mala uljana skica na drvenoj pločici. Muzej kaže da ih je Seurat na početku puta napravio otprilike sedamdeset i da ih je sam tako zvao.

Tko su dvije figure u prvom planu?

Ribiči. Muzej kaže da bacaju udice dok iza njih plove teretne barže.

Je li ovo slikano točkama?

Nije. Djelo je iz 1882. – 83., nekoliko godina prije metode sitnih točaka; ovo je rana skica na otvorenom.

Zašto naša slika nije na drvu?

Zato što radimo uljem na platnu. Poteze i boje prenosimo, a podlogu ne oponašamo.

Koju veličinu odabrati?

Za dnevni boravak 60 x 40 cm. Želite li veličinu izvornika, odaberite 25 x 16 cm.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo po vašoj mjeri i zadržavamo omjer stranica izvornika.

Je li ovo tisak?

Nije. Djelo je naslikano rukom i uljanim bojama; potezi se vide i mogu se opipati, što tisak ne može oponašati.

Je li prikladno za dar?

Jest. Male mjere djeluju osobno, a motiv je miran. Želite li izbor prepustiti onome koga darujete, postoji poklon bon.

• Motiv: dva ribiča uz Seinu na rubu Pariza, iza njih barže i dimnjaci
• Izvornik: 24,8 x 15,9 cm, ulje na drvenoj pločici, Metropolitan Museum of Art (59.16.5)
• Naša izvedba: ručno slikano platno, osam mjera od 25 x 16 do 150 x 100 cm
• Važno: francuski slikar napravio je takvih pločica otprilike sedamdeset – ova je među prvima uz rijeku